Psihološki i biološki čimbenici koji utječu na mentalno zdravlje

Tijekom života mnoge različite determinante utječu na naše mentalno zdravlje, bilo da ga štite ili potkopavaju. Individualni psihološki i biološki čimbenici mogu učiniti ljude osjetljivijima na probleme mentalnog zdravlja. Isto tako, izloženost nepovoljnim društvenim, ekonomskim i okolišnim okolnostima povećava rizik od obolijevanja od stanja mentalnog zdravlja kod ljudi. Uzimajući to u obzir, valja spomenuti da se zaštitni čimbenici na sličan način javljaju tijekom cijelog života i služe jačanju otpornosti. Oni uključuju pojedinačne socijalne i emocionalne vještine i atribute kao i pozitivne društvene interakcije, kvalitetno obrazovanje i pristojan rad, među ostalim (Svjetska zdravstvena organizacija: WHO, 2022a).

Što se tiče ranjivosti i problema s mentalnim zdravljem, pandemija COVID-19 stvorila je globalnu krizu za mentalno zdravlje, gdje se procjenjuje da su anksiozni i depresivni poremećaji porasli za više od 25% tijekom prve godine pandemije, a sve to vrijeme kada je pružanje usluga za podršku mentalnom zdravlju bilo ozbiljno poremećeno. U svim su zemljama problemi mentalnog zdravlja vrlo rašireni. Otprilike jedna od osam osoba u svijetu živi s mentalnim poremećajem.  (Svjetska zdravstvena organizacija: WHO, 2022b).

Jedan od ključnih nalaza OECD-a. (2021) je da se mentalno zdravlje mladih (15-24 godine) značajno pogoršalo u razdoblju 2020-21. Čak 64% svih mladih ljudi izloženo je riziku od depresije, a mladi ljudi imaju između 30% i 80% veću vjerojatnost da će prijaviti simptome depresije ili anksioznosti nego odrasli, a također prijavljuju veću razinu usamljenosti. Osim toga, narušena je podrška mentalnom zdravlju mladih, a zatvaranje obrazovnih institucija na svim razinama pridonijelo je slabljenju zaštitnih čimbenika.

Svjetski utjecaj COVID-19 na mentalno zdravlje u brojkama: