Mentalno zdravlje i njegov značaj

Mentalno zdravlje izravno utječe na nečiju sposobnost vođenja ispunjenog života, stvaranja i održavanja odnosa, učenja, rada i donošenja svakodnevnih odluka. Poremećaji mentalnog blagostanja pojedinca mogu dovesti do smanjenog funkcioniranja na individualnoj, ali i široj, društvenoj razini (WHO, 2012.).

Kao i na druge aspekte zdravlja, na mentalno zdravlje može utjecati niz socioekonomskih čimbenika, a važno je napomenuti da ga određuju individualni atributi uz čimbenike okoliša. Određeni pojedinci i skupine u društvu mogu biti izloženi znatno većem riziku od problema s mentalnim zdravljem (WHO, 2021.).

Osobe s mentalnim poremećajima imaju veću stopu invaliditeta i smrtnosti, te su često podložnije i drugim bolestima. Nadalje, zbog stigmatizacije i diskriminacije, često se u takvim slučajevima krše ljudska prava i mnogima su uskraćena ekonomska, socijalna i kulturna prava. Ti uvjeti mogu dovesti do toga da ljudi žive u ranjivim situacijama te budu isključeni i marginalizirani iz društva (WHO, 2021.).

Mentalno zdravlje stoga je od velike važnosti za opću dobrobit pojedinca i utječe na sposobnost pojedinca da učinkovito funkcionira u različitim područjima života. Kao takav, usko je povezan sa sposobnošću suočavanja s izazovima, kao i sa stvaranjem odnosa i povezivanjem s drugima. Stoga je promicanje mentalnog zdravlja mladih ljudi od velike važnosti i sastavna je komponenta u osiguravanju njihova razvoja i poboljšanju zdravlja i socijalne dobrobiti tijekom njihova životnog vijeka (WHO, 2014., citirano u Westberg et al., 2022.).