Izazovi s kojima se suočavaju mladi s manje mogućnosti
Globalno presječno istraživanje koje su vodili Varma et al. (2021.) na temu mentalnog zdravlja tijekom pandemije COVID-19 podupire prethodna izvješća da su mlade odrasle osobe izložene povećanom riziku od lošeg mentalnog zdravlja kao posljedice pandemije. Budući da je to tako, faktori kao što su usamljenost i financijske nevolje više utječu na mlađe nego na druge. Financijske nejednakosti i povezane nevolje mogu povećati rizik od psihičkih nevolja i također spriječiti ljude da traže odgovarajuću skrb.
Rezultati studija pokazuju veću stopu stresa, tjeskobe, depresije i lošeg sna kod ispitanika u studiji. 20% sudionika prijavilo je značajnu nevolju povezanu s njihovom financijskom situacijom, koja je bila povezana i s psihičkom nevoljom i lošijim snom.
Čimbenici kao što su loša kvaliteta sna, usamljenost, otpornost i dob pojavili su se kao posrednici u odnosu između stresa i mentalnog zdravlja, ističući ih kao potencijalna područja za ciljane intervencije.
Mlađe dobne skupine bile su ranjivije, prijavljujući veći stres, anksioznost i depresiju u usporedbi sa srednjim i starijim dobnim skupinama.
Štoviše, mladi ljudi s već postojećim mentalnim zdravstvenim stanjima ili poremećajima zlouporabe opojnih sredstava, pojedinci s nižim prihodima i/ili pripadnici etničkih manjina, pojedinci koji se identificiraju kao LGBTQI+ ili rodno različiti te mladi njegovatelji posebno su pod velikim rizikom (OECD, 2021.). )
Štoviše, mladi iz manjinskih etničkih skupina imaju znatno veću vjerojatnost da će prijaviti simptome tjeskobe i depresije te suicidalne misli (Eurofound, 2021.).
Kada je riječ o adolescenciji, važno je prepoznati da je to razdoblje značajne razvojne osjetljivosti za mentalno blagostanje pojedinca. To je ključno razdoblje za razvoj društvenih i emocionalnih vještina, navika i strategija suočavanja koje omogućuju mentalno zdravlje, uključujući zdrave obrasce spavanja, redovitu tjelovježbu, rješavanje problema i međuljudske vještine.
Mnoga rizična ponašanja, kao što je uporaba tvari, započinju tijekom adolescencije i mogu biti posebno štetna za mentalno zdravlje (WHO, 2022b).
Povrh toga, adolescenti i mladi ljudi koji žive u nepovoljnim uvjetima mogu imati smanjenu izloženost pozitivnim društvenim interakcijama i povećanu izloženost kriminalu, zlouporabi sredstava ovisnosti, bolestima i ozljedama. Nadalje, ako su uključeni u kriminalno ponašanje ili zlouporabu tvari, veća je vjerojatnost da će se suočiti s čimbenicima rizika za loše mentalno zdravlje (Eurofound, 2021.).
Na navedeno se nadovezuje izjava Svjetske zdravstvene organizacije (2012.) koja kaže da su osobe koje su suočene s većim stupnjem izloženosti nepovoljnim okolnostima sklonije razvoju stanja mentalnog zdravlja. Zbog toga je važno prepoznati utjecaj izazovnih ili nepovoljnih situacija na mentalno zdravlje i raditi na stvaranju poticajnih okruženja i jednakog pristupa resursima i skrbi.