Edukacija mladih o mentalnom zdravlju i dobrobiti

Budući da su čimbenici koji određuju mentalno zdravlje multisektorski, intervencije za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja trebale bi se provoditi u više sektora.

Društvena i neformalna podrška koju pružaju pružatelji usluga u zajednici (npr. radnici u zajednici, vršnjaci) nadopunjuju formalne usluge i pomažu u osiguravanju povoljnog okruženja za osobe s psihičkim problemima.

Zdravstvene intervencije i ključne socijalne usluge

Kombinacija zdravstvenih intervencija s ključnim socijalnim uslugama, uključujući zaštitu djece i pristup obrazovanju, zapošljavanju i socijalnoj zaštiti, ključna je kako bi se osobama s mentalnim poremećajima omogućilo da postignu svoje ciljeve oporavka i žive zadovoljniji i smisleniji život (WHO, 2022b).

Nevladini dionici

Baš kao što su potrebni višestruki državni sektori, mnogi drugi dionici – od kreatora politike do stručnjaka do ljudi s proživljenim iskustvom i njihovih obitelji – moraju biti uključeni u promicanje, zaštitu i podršku mentalnom zdravlju ljudi. Nevladine organizacije, mreže vršnjaka, tradicionalni praktičari i drugi igraju ključnu ulogu.

Ovisno o okolnostima i ciljevima, uloge ovih dionika mogu varirati od zagovaranja i aktivizma do pružanja usluga i podrške. Rad u partnerstvu između javnog i privatnog sektora može biti učinkovit način povećanja dosega i resursa programa suradnje (WHO, 2022b).

Intervencije u ranoj dobi i tijekom života

Prema Atlasu mentalnog zdravlja (WHO, 2020.), ciljane intervencije od ranih faza života i tijekom cijelog životnog vijeka igraju glavnu ulogu u liječenju i promicanju mentalnog zdravlja i prevenciji stanja mentalnog zdravlja. Nadalje, intervencije mogu imati pozitivan učinak i pomoći u smanjenju stigmatizacije, diskriminacije i kršenja ljudskih prava.

Upitnik Atlasa mentalnog zdravlja (WHO, 2020.) postavljao je pitanja o programima prevencije i promicanja zemalja u određenim tematskim područjima, a glavne vrste prijavljenih programa bili su programi za podizanje svijesti o mentalnom zdravlju i programi protiv stigme, zatim prevencija i promicanje mentalnog zdravlja u školama, programi prevencije samoubojstava, razvoj ranog djetinjstva i komponenta pripravnosti za katastrofe.

U kontekstu nastojanja da se razvije politika mentalnog zdravlja važno je procijeniti potrebe osoba s mentalnim poremećajima, ali i zaštititi i promicati mentalnu dobrobit svih građana.

Određene strategije promicanja i zaštite mentalnog zdravlja mogu ciljati na određene skupine, uključujući:

—

1) Intervencije kod kuće za socioekonomski ugrožene obitelji i za djecu čiji je roditelj mentalno bolestan

—

2) prevencija nasilja među intimnim partnerom

—

3) intervencije u školi za djecu i adolescente koji pokazuju emocionalne probleme ili probleme u ponašanju

—

4) intervencije temeljene na radu za odrasle osobe koje traže posao ili se bore snaći na poslu.

Promicanje i prevencija su potrebni kako bi se poboljšala mentalna dobrobit i otpornost, spriječio nastanak i utjecaj stanja mentalnog zdravlja i smanjila potreba za skrbi o mentalnom zdravlju (WHO, 2022b).