Lažne vijesti i mentalno zdravlje
U određenim situacijama, posebice kriznim i paničnim situacijama, svi smo podložni vjerovanju lažnim vijestima, no sudionici smatraju da se osjetljivost na lažne vijesti smanjuje ako je osoba viša naobrazba.
Lažne vijesti dovode do promjene mišljenja i formiranja određenog stava, što često rezultira polarizacijom i stvaranjem društvenih podjela.
S porastom medijske potrošnje i sve većom dostupnošću medija, internet je postao glavni izvor informacija. U prošlosti smo istinite i točne informacije tražili u tradicionalnim medijima, danas sve više mladi i djeca glavne informacije dobivaju putem društvenih mreža.
To je problem jer je nekim ljudima teško razlikovati koje su informacije autentične, a koje istinite. Kanali na društvenim mrežama nemaju uredničke odbore (kao u tradicionalnim medijima) koji bi vršili selekciju vijesti i činjeničnu provjeru informacija prije objave.
Stoga su društveni mediji postali značajan izvor dezinformacija, odnosno lažnih vijesti. Govoreći o lažnim vijestima, Cambridge Dictionary (2023) definira ih kao “lažne priče koje izgledaju kao vijesti, šire se internetom ili korištenjem drugih medija, obično stvorene da utječu na politička stajališta ili kao šala”.
Razlozi zašto nastaju lažne vijesti
Financijski razlozi
Ljudi koji stvaraju lažne vijesti ostvaruju financijsku dobit kroz klikove na svojim web stranicama ili im pogledi na društvenim mrežama pomažu da steknu vjerodostojnost, tako da kasnije mogu staviti oglase koji bi se mogli prodati.
Politički razlozi
Obično se lažne vijesti kreiraju kako bi se diskreditirao politički kandidat tijekom izbora ili kada netko pokušava utjecati na javno mnijenje o toj temi.
Socijalni razlozi
Stvaranje lažnih vijesti pomaže okupiti ljude na društvenim mrežama ili čak izvan njih; na primjer, različite skupine koje vjeruju u teorije zavjere mogle bi stvoriti vlastite skupine.
Psihološki razlozi
Obično je to povezano s statusom u društvu ili traženjem potvrde od drugih ljudi
Za zabavu
Ponekad se lažne vijesti stvaraju kako bi se podijelile smiješne priče ili stvorila satira; u medijskom svijetu postoji nekoliko portala koji su satiričnog karaktera, pa bi se ponekad njihove priče mogle protumačiti kao istinite.
Lažne vijesti općenito utječu na zdravlje. Najbolji primjer kako lažne vijesti mogu biti štetne i stvarati probleme unutar društva pokazala se s pandemijom COVID-19 koja se događala od 2020. do 2023. Istraživanja su pokazala da su lažne informacije o podrijetlu virusa oblikovale individualnu upotrebu preventivnih mjera. Ljudi koji su vjerovali da je virus stvorila farmaceutska industrija manje su koristili sredstva za dezinfekciju ruku i maske za lice, ali su također imali manji broj cijepljenja. (Romer i Jamieson 2020, Maertens et al. 2020).
Mora se naglasiti da lažne vijesti također jako utječu na ljude i građane koji ne razumiju pravi izvor. Ljudima koji su bili izloženi točnim i netočnim informacijama s vremenom će se smanjiti razina povjerenja u izvore informacija koji su pouzdani i vjerodostojni. (Ecker i sur. 2022.).
Na temelju svega navedenog, odlučili smo kreirati neformalni program “Utjecaj lažnih vijesti na mentalno zdravlje”, koji za cilj ima poticanje kritičkog razmišljanja kod mladih i učenje analiziranja sadržaja dostupnih na portalima i društvenim mrežama. Transverzalne vještine koje su mladi stekli tijekom edukacije pomoći će im da razumiju lažne vijesti i kakav je utjecaj na njihovo mentalno zdravlje.